Kožne promjene i njihovo uklanjanje

Briga o izgledu kože i o promjenama na koži podrazumijeva jednako brigu o izgledu kao i o zdravlju. Dermatologija je temeljna struka koja kožu tretira u kozmetskom i u zdravstvenom kontekstu. Dio promjena na koži, međutim, mogu se tretirati jedino kirurškim metodama, pa je tako i kirurška disciplina uključena u područje liječanja kožnih oboljenja.

Dermatokirurgija je kirurško uklanjanje kožnih izraslina. U pravilu se radi o jednostavnim, kratkim zahvatima nakon kojih ostaju minimalni ožiljci. Važno je da se kirurški odstranjenu kožnu promjenu može, ako je to potrebno, mikroskopski analizirati kako bismo sa sigurnošću postavili točnu dijagnozu, odnosno prognostički karakter promjene.

„Mali kirurški zahvati“ su sintagma kojom liječnici nazivaju operacije manjeg opsega, površinske lokacije, kraćeg trajanja, a izvode se u pravilu ambulantno uz primjenu lokalne anestezije. U ovu grupu zahvata spada većina korekcija ožiljaka, vađenje nekih potkožnih promjena, kožnih izraslina, te uklanjanje tetovaža.

Na koži ljudi, bez obzira na dob, mogu nastati brojne i različite izrasline od kojih su većina benigne – dobroćudne. Neke izrasline ipak mogu biti maligne – zloćudne. Važno je napomenuti da se medicinskim rječnikom svaka izraslina, benigna ili maligna, naziva tumorom, pa stoga, kada liječnik koristi termin „tumor“ to ne znači da se radi o zloćudnoj bolesti.

Kožne promjene koje se kirurški odstranjuju su: madež – nevus, pjege, bradavice, fibromi – izrasline građene od vezivnog tkiva, angiomi – kapilarne izrasline, keratoze – oroženja i slično. Sve ove promjene su benigne i njihovo odstranjenje ne predstavlja nikakvu opasnost.

Potkožne promjene zbog kojih se najčešće traži kirurška intervencija su: ateromi – ciste lojnice, lipomi – benigna izraslina masnog tkiva, neurofibromi i slično.

Odstranjivanje ovih promjena je jednostavno i radi se u režimu tzv. malih kirurških zahvata, što znači u lokalnoj anesteziji i bez potrebe posebnog mirovanja nakon operacije. Neke promjene moguće je odstraniti bez šivanja, dakle bez zarastanja ožiljkom. Kirurške metode koje se primjenjuju su ekscizija – izrezivanje, jednostavno ili uz pomoć manje rekonstrukcije, „plastike“ nekim od lokalnih režnjeva, odnosno ekstirpacija – vađenje, uglavnom za potkožne promjene.

Zloćudni tumori kože

Maligni tumori kože su melanom i karcinom. Treba naglasiti da uzrok raka kože nije u potpunosti jasan, ali je sigurno da sunčeve zrake u određenoj mjeri predstavljaju faktor rizika za nastanak raka kože i melanoma.

Melanom je maligni tumor kože i nije isto što i madež. Činjenica je, međutim, da melanom u početnoj fazi može izgledati kao madež. Ipak, postoje određeni znakovi po kojima iskusni liječnik može uočiti razliku između madeža i melanoma. Upravo stoga je važno svaku madežu sličnu tvorbu, a koja pobuđuje sumnju da se ustvari radi o melanomu, što prije odstraniti i podvrgnuti mikroskopskoj analizi. To je jedini način postavljanja sigurne dijagnoze i najvažniji uvjet pravovremenog liječenja.

Postoji jednostavna orijentacija kojom se mogu razlučiti madeži od onih pigmatiranih promjena koje su suspektne na melanom: to je tzv. Abeceda melanoma prema engleskim riječima: Area-površina, Border-rubovi, Colour-boja i Diamater-promjer, veličina. Nepravilna površina, neravni rubovi, crna boja i promjer veći od 5mm elementi su sumnje na melanom i preporuča se da u tim slučajevima dermatolog ili kirurg pregledaju suspektnu promjenu.

Karcinom kože, bez obzira na svojstvo malignosti, u pravilu se uspješno liječi kirurškim putem zbog jednostavne činjenice da raste na površini, pa ga se može brzo po nastanku uočiti i jednostavno odstraniti, prije nego razvije potencijal metastaziranja.

Bazaliomi su posebna vrsta raka kože koji ima mikroskopski izgled karcinoma, ali rastu sporo i u pravilu nemaju potencijal metastaziranja. Dakle, možemo reći da je bazaliom neka vrsta dobroćudnog raka kože.

Prevencija raka kože je važna, a najjednostavniji oblik je izbjegavati pretjerano izlaganje sunčevim zrakama. U liječenju je izuzetno važno bolest otkriti u što ranijoj fazi, a operativnim zahvatom tumor odstraniti u cijelosti. Stoga se preporuča da svatko povremeno pregledava promjene na vlastitoj koži kako bi se na vrijeme obratio liječniku opće prakse, dermatologu ili kirurgu.

Ožiljci

Ožiljci nastaju kao posljedica povrede ili kirurškog reza. Osim površinskih ogrebotina, svako zarastanje rane rezultira ožiljkom. Estetski dobar i prihvatljiv ožiljak je tanak, u razini kože i minimalne razlike u boji od okolnog tkiva.

Ožiljke nije moguće ukloniti, ali u mnogim slučajevima ih je moguće učiniti manje uočljivima. Korekcije ožiljaka izvode se ambulantno, u lokalnoj anesteziji i bez potrebe za mirovanjem. U početnoj fazi zarastanja, stvara se ožiljkasto tkivo koje je crvenkaste boje. Ova faza može trajati i do nekoliko mjeseci. U nastavku procesa zarastanja, tj. stvaranja ožiljka, nestaje crvenilo, a ožiljak poprima boju okolnog tkiva. Definitivno stanje je nakon otprilike godine dana.

Konačno, možemo zaključiti da briga o koži nije samo briga o izgledu nego je ujedno i važan preduvjet dijagnosticiranja bolesti koje imaju i kožne manifestacije, kao i rane dijagnostike kožnih tumora.-